Mjerači pitke vode kritične su komponente u vodoopskrbnim sustavima. Njihova točnost izravno utječe na naplatu, upravljanje resursima i operativnu učinkovitost. Tijekom vremena svi vodomjeri podložni su različitim vrstama grešaka. Razumijevanje ovih pogrešaka ključno je za vodovodna poduzeća, osoblje za održavanje i krajnje korisnike kako bi osigurali pouzdana mjerenja i optimizirali upravljanje vodom.
Mehanički vodomjeri, najčešće korištena vrsta, oslanjaju se na zupčanike, rotore i ležajeve za mjerenje protoka. Dugotrajni rad uzrokuje trošenje ovih komponenti, povećavajući unutarnji otpor. Pri niskim ili minimalnim protokima, to može dovesti do podregistriranja, gdje mjerač ne uspijeva točno zabilježiti male količine vode. Visoke brzine protoka mogu uzrokovati odgođen odgovor ili preskočeno brojanje. Kontinuirano trošenje smanjuje odziv mjerača, ugrožavajući trenutačno mjerenje protoka i ukupnu točnost.
Voda prirodno sadrži minerale, suspendirane krutine i kemijske spojeve koji se mogu nakupiti unutar mjerača tijekom vremena. Područja s tvrdom vodom posebno su sklona stvaranju kamenca na rotorima, impelerima i mjernim komorama. Nakupljanje kamenca povećava trenje, smanjujući mjerenje protoka pri niskim brzinama, što dovodi do podregistriranja. Krhotine ili mulj također mogu začepiti senzore protoka ili mehaničke komponente, uzrokujući nepravilna očitanja ili čak privremeno zaustavljanje mjerača. Nakupljeni kontaminanti mogu smanjiti pouzdanost dugoročnog prikupljanja podataka.
Čimbenici okoline kao što su temperatura, vlažnost i uvjeti izloženosti mogu utjecati na rad mjerača. Visoke temperature mogu prouzročiti širenje unutarnjih dijelova, ometajući poravnanje zupčanika ili kretanje rotora, što dovodi do prevelike ili premale registracije. Uvjeti smrzavanja mogu oštetiti mjerač ili prekinuti mjerenje. Dugotrajno izlaganje UV svjetlu, kiseloj kiši ili korozivnom okruženju može oštetiti kućište mjerača ili elektroničke komponente, neizravno utječući na točnost mjerenja.
Mjerila često imaju vrlo promjenjive uvjete protoka, od mikroprotoka do razdoblja vršne potrošnje. Mnogi mjerači pokazuju "podregistriranje niskog protoka", ne uspijevajući točno zabilježiti minimalnu potrošnju vode. Suprotno tome, pri visokim brzinama protoka, mjerači mogu zaostajati ili prekoračiti, što dovodi do trenutnog pretjeranog registriranja. Sustavne pogreške zbog varijabilnosti protoka akumuliraju se tijekom vremena, utječući na točnost naplate i izvješćivanje o vodnim resursima.
Elektromagnetski i ultrazvučni vodomjeri oslanjaju se na senzore za mjerenje protoka. Dugotrajna uporaba može uzrokovati odstupanje senzora, degradaciju signala ili smetnje iz obližnjih električnih izvora. Starenje senzora može dovesti do prevelike ili premale registracije, dok stalne elektromagnetske smetnje mogu uzrokovati anomalije podataka ili greške u komunikaciji. Periodična kalibracija neophodna je za održavanje točnosti elektroničkih vodomjera.
Radni čimbenici kao što su povratni tok, mjehurići zraka, vibracije ili vodeni udar mogu utjecati na očitanja mjerača. Povratni protok može uzrokovati negativnu ili ponovljenu registraciju, dok zračni džepovi i pulsirajući protok mogu stvoriti nestabilna trenutna očitanja. Kontinuirani poremećaji cijevi mogu utjecati na kretanje rotora ili rad senzora, što dovodi do kumulativnih pogrešaka tijekom vremena.
Nedostatak pravilnog održavanja i kalibracije ubrzava nakupljanje pogrešaka. Neuspješno čišćenje, pregled ili zamjena istrošenih dijelova omogućuje istovremenu degradaciju mehaničkih, elektroničkih i sustava za mjerenje protoka. Zanemareni mjerači mogu biti podregistrirani, pretjerani ili imati povremene kvarove, što utječe na pravednost u naplati i pouzdanost u upravljanju vodom.